Time Trial – Kronometar

Time Trial – Kronometar | Race against the wach | Course Contra La Montre

Vrijeme je da se upoznamo s još jednom specifičnom disciplinom biciklizma koja ima svoje specifičnosti i ljepotu u kojoj su se mnogi pronašli „Kronometar“. Dosta jednostavna kao što nazivi govore „Race against the wach“ borba protiv vremena. Cilj je savladati zadanu udaljenost bez korištenja zavjetrine uz poštivanje određenih pravila koja su vezana uz bicikle i opremu ukoliko se radi o utrci pod organizacijom UCI-a. Ovdje se radi o pomicanju vlastitih granica gdje se treba motivirati u borbi s vremenom i prirodnim elementima na kojima se na prvom mjestu nalazi otpor zraka. Uglavnom ste možda vidjeli da se većinom radi o ravnijim stazama al nije isključeno da se održava samo na usponu ili kombinaciji jednog i drugoga.

Kada se počeo održavati?

Kako se razvijao biciklizam te uključivao u moderni sport tako je na prvim Olimpijskim igrama od početka bio kronometar u disciplini 1kilometar što je ostalo do danas i održava se na pisti/velodromu. Tek kasnije 1996. disciplina ulazi u program muške i ženske kategorije. Danas možemo vidjeti razne varijante koje su povezano kroz biciklizam. Pa tako imamo i tandeme, timske kronometre koji su imali svoje uspone i padove tijekom godina a ključnu ulogu pojedinačni kronometri odigravaju u svim većim utrkama poput grand toureva (France, Giro, Vuelta) kao i na manjim etapnim utrkama.

Koje su specifičnosti kronometra?

Već spomenuta borba protiv vremena koja traži od svakog bicikliste da zadanu dionicu savlada u najkraćem mogućem vremenu bez korištenja zavjetrine. Dakle nema zajedničkog starta već se kreće u razmacima 30sekundi do 2 i više minuta. Sve što biciklist smije koristiti su propisno modificirani bicikli koji su složeni na principu da pomognu u borbi protiv prirodnih sila otpora na prvom mjestu zraka. Znajući tako da u grubo 74-82% otpada na tijelo biciklista tu je preostalih 20-ak% s kojim se može manipulirati. Sama pozicija na biciklu nije ugodna i predviđena za duže vožnje jer se tijelo pokušava ukomponirati kao vrsta kapljice koja će što lakše savladavati otpor. Zbog toga su kod pripreme za takvu vrstu utrke potrebni specifični biciklistički treninzi koje treba izvoditi na biciklu za kronometar kako bi se priviknuli na položaj i kontrolu bicikla. Već ste vjerojatno vidjeti posebne volane na kojima nema kočnica gdje su ruke više ispružene te tako je i sama upravljivost biciklom drukčija. Osim volana tu je dizajn bicikl s posebnim kotačima koji će se pobrinuti da se što manje smanje otpori te da sva uložena energija bude što bolje prenesena u borbi protiv vremena.
Tu je sad dosta zakonitosti i pravila koje proizvođači kao i biciklisti trebaju poštivati te se provjeravaju prije svakog starta. Sama težina bicikla ovdje neće igrati toliko ključnu ulogu osim ako se ne radi o brdskom kronometru gdje će se gledati svaki gram pa tako i prilagođavati bicikli da ne prelaze donju zadanu granicu od 6,8kilograma.
Budući da veći dio otpora odlazi na tijelo bicikliste tu su posebni materijali od kojih se izrađuju dresovi kombinezoni te naočale, kacige i navlake za sprinterice. Na svakom dijelu se radi o maksimalnom smanjivanju otpora u čemu je uvelike pomogao razvoj moderne tehnologije koja se primjenjuje u biciklizmu.

 

Kako bi mogli bolje shvatiti ljepotu kronometra možemo pogledati neka od najbržih dionica koje su odvezene za vrijeme grand Toureva gdje nalazimo dvije vrste. Jedna je prolog koji obično služi za otvaranje utrke te se radi o dosta kratkim dionicama 2-10-ak kilometara
gdje imamo neke od rekordera po brzini:
Rik Verbrugghe, 58.874 km/h, 7.6 km prolog 2001 Giro d’Italia.

Tour de France

Chris Boardman 55.152 km/h Lille – Euralille (7.2 km) 1994
Chris Boardman 54.193 km/h Dublin (5.6 km) 1998
Fabian Cancellara 53.660 km/h Londres (7.9 km) 2007

Dok s druge strane imamo kronometarske etape koje su duže trajanja te ako su ravne dionice postižu se isto tako fascinantne prosječne brzine:
Filippo Ganna, 58.831 km/h, 15.1 km Prva etapa, Giro D’Italia, 2020.

Tour de France:
Greg LeMond 54.545 km/h Versailles – Paris (24.5 km) 1989
David Millar 54.361 km/h Pornic – Nantes (49 km) 2003

Dok je rekodr na dionici od 1km koja se vozi na pisti/velodromu od samih početaka biciklizma:
1km 58.016 Jeffrey Hoogland

Važno je spomenuti još jednu disciplinu koja se dosta ističe iznad ostalih te predstavlja određeni prestiž u biciklizmu a to je rekord na jedan sat. Vozi se na pisti uz dosta jednostavno pravilo napraviti što više kilometara. Godinama ova disciplina mami najbolje bicikliste specijaliste u kronometru da ostave svoj znak u povijesti biciklizma. Tako da će te pronaći na tom spisku mnoga poznata imena iz povijesti i sadašnjice zajedno s trenutnim rekorderom
Victor Campenaerts koji je u sat vremena skupio 55.089 kilometara. Granica koja se polako bliži krajnjim mogućnostima ljudskog tijela gdje još ima vremena za napredak ali samo selektirati biciklisti će se moći njoj približiti ili pomaknuti.

 

Dosta utjecaja kod prosječnih brzina leži i u terenu tako da je za očekivati velike brzine u ravnim dionicama dok kod težeg će biti dosta manje. Zanimljive su i kombinacije ravnih s brdskim završetcima gdje se biciklisti ne rijetko odlučuju za zamjenu bicikla prije uspona. Nedavno smo svjedočili jednoj takvoj dramatičnoj situaciji na Tour De Franceu 2020 gdje su se vodeća dvojica Pogačar i Roglič u pretposljednjoj etapi kronometra razmijenili vodeće pozicije te dovele Sloveniju do prve pobjede Tour De Francea. Prvi dio je bio po ravnijem terenu gdje su koristili kronometarske bicikla a za uspon koji je bio završnica napravili su zamjenu na početku te završili etapu na lakšem biciklu predviđenom za uspon. Taktika koja je urodila plodom te potez koji je prema pravilima dozvoljen.

Osim tako miješanih kronometara ravnice, uspona postoje i čisti brdski gdje uz ista pravila starta bez zavjetrine se traži najbrže vrijeme zadane dionice isto borba protiv vremena gdje će ključnu ulogu odigrati borba sa silom težom. Dosta presudna stavka koja radi velike probleme na kronometru je odnos snage bicikliste pa će te tako vidjeti da na ravnijim dionicama oni su u pravilu brži od lakšeg bicikliste jer je njihovo tijelo u stanju proizvoditi i održavati veću snagu na po ravnici al kad krene uspon tu u korist ide lakšim biciklistima omjer watt/kg. Posebno zanimljivi su ekipni kronometri kad je ekipa sastavljena od specijalista za kronometar koji dosta izmuče lakše bicikliste koji se čuvaju za brdske etape. Naravno tu veliku ulogu odigra taktika ekipe te način na koji će se određeni sačuvati dok specijalisti više potrošiti. Svakako koliko god se šparali gleda se da svaki član ekipe da svoj maksimum tako da se zna desiti borba za život i opstanak držati zavjetrinu jer za razliku od pojedinačnog u ekipnom je ona dozvoljena ali samo od članova ekipa. Kad dođe do prestizanje suprotne ekipe moraju se pridržavati određeni razmaci i ne ulaziti u zavjetrinu.

Dužine dionica kronometra mogu varirati ovisno o tipu utrke pa tako pronalazimo već spomenute prologe koji znaju biti i kraći od 2km sve do 24h utrke gdje se isto tako u kronometarskoj poziciji gleda napraviti što je više moguće kilometara. Uistinu ima svega ali su najuzbudljivije one koje se održavaju unutar velikih biciklističkih utrka poput Gira,Toura,Vuelte i na svjetskim prvenstvima gdje su u pravilu dionice od 20 – 50km. Sasvim dovoljno da se selektiraju najbolji i da se napravi dovoljna razlika na etapnim utrkama koja će pomiješati karte svim konkurentima. Ovako iz iskustva mogu reći da su svi kronometri do 30min trajanja recimo dosta dobro podnošljivi sve nakon toga a pogotovo duži koji traju preko sat vremena tj između 40-50km donose veliku bol a u konačnici i velike vremenske razlike među biciklistima.

Koje su prednosti kronometra?

Poboljšavanje samostalne motivacije i mogućnost unapređenja održavanja najveće snage duži vremenski period. Tako da kroz kronometar se dobiva mentalni i fizički napredak. Sigurnost je ovdje isto dobro zastupljena na način da ste sami sa sobom nema drugih biciklista koji bi mogli zasmetati i uzrokovati nezgodu bilo da se radi o padu ili taktičkoj pogrešci. Sami ste ovdje u borbi protiv vremena s glavnim ciljem postizanja i održavanja što veće brzine. Koliko god bilo teško i traži krajnje napore u kronometru će te lakše pronaći svoj unutarnji mir te uz dobru motivaciju samostalno pomicati granice.

Koji su nedostatci kronometra?

Glavna stavka je ovdje bicikl koji je specifičan za kronometar i nije prikladan za grupne aktivnosti. Tako da uz sve bicikle koje imate ako se želite pripremati za ovu disciplinu potreban je poseban bicikl. Što je više tehnološki razvijeniji to je skuplji što također predstavlja određeni nedostatak. Valja napomenuti da su osim bicikla i kotači ovdje presudan faktor te je ista stavka što su tehnološko bolji to su skuplji. Najbolje od svega je što se ovi materijali ne troše toliko brzo jer se sve radi u kontroliranijim uvjetima pa će se desiti da jedan bicikl s kotačima će trajati godinama te će ga prije pojesti tehnološko vrijeme prije nego će doći potrošnje dijelova.
Upravljivost bicikla i sigurnost. Ovdje treba biti oprezan jer dok smo u aero poziciju ne služimo se kočnicama tako da treba imati potpunu kontrolu bicikla i uvježbati upravljanje pogotovo ako se trening dionice rade u prometnoj sredini. Treba voziti sigurno i oprezno te birati dijelove za izvedbu specifičnih dionica u što manje prometno, naseljenim sredinama.

Zaključak „Course Contra La Montre“

Kronometar disciplina koju treba trenirati te koja nosi svoju specifičnost. Svaki biciklist koji gleda biti kompletan treba računati na poboljšanje ove discipline jer će onda često odigrati ključnu ulogu na etapnim utrkama. Tako da ako ste brdski biciklist trebati će zapeti i poboljšati svoje sposobnosti na kronometru kako bi što više umanjili gubitak protiv specifičnih kronometraša. Često će se desiti da bi se postalo vrhunski u kronometru treba uložiti dosta vremena u kronometarski trening što će se možda lošije odraziti u nekim drugim elementima ali da bi bili dovoljno dobri ovdje potrebna je jaka samostalna motivacija  jer nije se lako natjerati ići toliko jako kao što je to slučaj dok vidite nekoga ispred sebe. Tako da nije kronometar za svakoga te će se određeni pojedinci u tome pronaći pa razvijati dalje dok ostali trebaju razmišljati o načinu poboljšanja u ovoj disciplini.

PROČITAJTE JOŠ…