Road cycling – Cestovni biciklizam

Što je to cestovni biciklizam?

Generalno gledajući govorimo o trenutno najraširenijoj upotrebi bicikla gdje se biciklisti kreću po asfaltiranim cestama. Tako tu sad imamo sve od rekreativnog, natjecateljskog, putovanja na posao i po svijetu itd. Mi bi se sad ovdje više posvetili ovom natjecateljskom dijelu pa tako skupa odradili jednu vrstu upoznavanja s tim oblikom. Budući da dolazim iz tog svijeta nije za osuditi kad se izrazim kako je cestovni biciklizam najomiljenija disciplina tj način upotrebe bicikla. Naravno ima to svoje prednosti i mane koje ćemo skupa ovdje zajedno proći.

Cestovni-biciklizam-1

Sve je počelo već s prvim izumom bicikla davne 1817/1818. godine i „The Draisine odnosno Velocipede od Karla Von Dreis. To sad nije bilo ni blizu izgleda današnjeg bicikla al je sasvim dobar početak. Nedugo nakon toga dolazi i prva službena biciklistička utrka 1868. godine koju u dužini od 1200 metara pobjeđuje engleski vojnik James Moore.

Već tada s pojavama prvih utrka raste interes do te granice da se biciklizam uključuje u prve Olimpijske igre modernog doba Atena 1896. godine. Taj početni zalet nam je donio neke od utrka koje su postale kamen temeljac biciklizma kojeg prepoznajemo danas te su neke od njih postali posebni spomenici kulture tog sporta „Monumenti“ Tako imamo najstariju utrku Liedge-Bastogne-Liedge koja vuče korijene iz 1892.g zatim Paris-Roubaix 1896. g, zatim kronološki gledano rađa se i prva etapna utrka koja postaje iznimno popularan sportski događaj današnjice Tour de France 1903. godine te ujedno najpopularnija i najteža biciklistička utrka.
Nastavak rađanja ide s utrkama Milano-San Remo to Il Lombardia iz 1905.g što slijedi dolaskom Gira d Italia prvim izdanjem 1909. godine. Sve se zajedno zaokružuje petom jednodnevnom utrkom Tour of Flanders s prvim izdanjem 1913. godine.

Nešto malo kasnije organizirana je prva Vuelta a Espana 1935.g.
Tako da od tad do danas sami vrh cestovnog biciklizma predstavljaju navedene utrke s kojima je sve krenulo te se proširilo diljem svijeta i dovelo do toga da praktički više nema dana u godini kad se diljem svijeta ne organizira barem jedna utrka.

Krovna organizacija koja drži sve pod kontrolom UCI – Union Cycliste Internationale još osnivanja 1900.godine.
UCI je ujedno organizator većih svjetskih događaja poput europskih i svjetskih prvenstava za sve discipline koje su pod njihovom nadležnošću (cestovni, pista, ciklokros, Bmx, Mtb, Trials i akrobatski biciklizam)

Cestovni biciklizam (2)

Malo smo zagrebli u povijest te prošli taj organizacijski dio a sad se vraćamo u cestovni biciklizam i dvije discipline koje ćemo proći biciklističke utrke i kronometar.

Sve je krenulo jednostavno s jednom utrkom na 1200m a danas imamo šarenu paletu gdje se može svatko pronaći. Ono što bih volio istaknuti je kako samo natjecanje u svim oblicima je u grubo govoreći 70% ljepote sporta u odnosu na sami trening. Naravno tu je sad opet govora o iskustvu bivšeg profesionalca tako da u tom omjeru svatko će se pronaći prema svojim željama.

Kad govorimo o profesionalnim biciklističkim utrkama možemo odmah reći da se tu radi o ekipnom sportu individualnog karaktera. Može biti samo jedan pobjednik ali da bi se to ostvarilo potreban je kompleksan timski rad uz naravno kvalitetu, talent i sportsku sreću. Tako na svakoj službenoj utrci pronaći će te određen broj ekipa sastavljenih od 5-9 natjecatelja koji će zajedno kroz timski rad, borbu i fair play omogućiti svom lideru pobjedu. Sveukupni broj biciklista na startu jedne cestovne profesionalne Uci utrke zbog sigurnosti ne prelazi broj 176 natjecatelja.

Kod glavne podijele utrka govorimo o jednodnevnim i etapnim koje mogu biti od 2 do 21 dan što su Grand Tour (Tour,Giro,Vuelta). Danas praktički da nema države koja nema svoj Tour pa tako imamo Cro Race što bi bio Hrvatski tour, Tour of Slovenia, Tour of Serbia pa tako sve redom diljem svijeta. Radi se o načinu promocije države i sporta kroz model uzbudljivog višednevnog natjecanja gdje pobjednik postaje onaj koji sveukupni broj etapa prođe u najbržem vremenu. Sama zanimljivost proizlazi iz toga da možete biti generalni pobjednik bez etapne pobjede.

Tour of Croatia 2016 | photo: www.kl-photo.com

Može se postaviti pitanje što je teže. Jednodnevna ili etapna utrka?

Svaku utrku je teško pobijediti te svaka nosi svoju ljepotu samo energetski gledano što više dana utrka traje to je obračun između taktike, umora i odmora konkurenata kompleksniji. Zbog toga se može i desiti da vam se čini kako su etapne utrke sporije za gledati bez konstantnih velikih uzbuđenja ali to je zato što se taktika i napadi šire kroz cijelo vrijeme trajanja utrke. Kako bi to sve bolje shvatili jednostavan je savjet za početak pogledati što više utrka.

Jednodnevne pružaju dosta više uzbuđenja jer se napadi i obračuni dešavaju od starta do cilja i svodi se na razne taktičke igre koje se isprepliću kroz sve timove na startu pa tako gledamo uzbudljivu borbu 20 i više ekipa na jednom bojnom polju.

Biciklističke utrke pod organizacijom UCI-a su od samog početka bile kamen temeljac za daljnji razvoj biciklizma diljem svijeta. Sve je počelo s cestovnim utrkama koje su u samom početku bile više vožene po makadamu te su više izgledale kao Gravel o kojem ćemo se raspisati nešto više u drugom tekstu. Nešto malo kasnije dosta usko vezano uz Ciklokros kreće rađanja Mtb svijeta i discipline.

Prema povijesnim izvorima spominju se već 1960. kao početak kreiranja prvih prototipa dok službeno i preciznije potvrđuje period između 1970-1980 kad se proizvođači bicikla okreću tim novim tehnologijama i inovacijama te kreću u masovnu proizvodnju Mountain bike odnosno brdskog bicikla a naravno uz to se vežu i organizacije utrka. Kao prvog proizvođača valja spomenuti Schwinn što vjerujem možete pogoditi iz koje države dolazi? Naravno to je USA_a država koja je zaslužna za rađanje bmx-a, Mtb-a i zapravo na taj način potaknula još širu primjenu bicikla te razvoj biciklizma.

Ta brza ekspanzija vrlo brzo je uvrštena pod krovnu organizaciju UCI što je dovelo do organizacije svjetskih kupova te uvrštenja u Olimpijski program s Atlantom 1996.
Nešto malo više detaljnije od svijetu brdskog biciklizma u posebnom dijelu sad je vrijeme da se vratimo natrag na cestovni biciklizam.

Cestovni-biciklizam-3

Tako sad imamo riješene natjecateljske segmente i vračamo se u proširenje što se sve još u cestovnom nudi osim profesionalnih utrka.

Rađanje rekreativnih modela utrkivanja koji su više poznati kao „GranFondo“ događaji.

Radi se o samo jednom od mnogih modela natjecanja u rekreativnim kategorijama gdje bi jednostavni opis same utrke bio „Rekreativna utrka sa svim obilježjima profesionalne ali bez ograničenja broja natjecatelja“

Službeno prva takva je organizirana u Italiji 1970. godine a zapravo rađanja rekreativnog biciklizma počinje i s pojavom prvih bicikla jer se prvenstveno koristio kao prijevozno sredstvo. Tako da koliko god čudno zvučalo svaki biciklist je ujedno i sportaš što je zapravo fantastično jer se radi o vrlo zdravoj i zanimljivoj sportskoj aktivnosti.

No vratimo se malo u svijet rekreativnog utrkivanja. Dakle rođeno u Italiji a danas rasprostranjeno diljem svijeta. Budući da nema ograničenja natjecatelja na rekreativnim utrkama može biti i do nekoliko tisuća natjecatelja kojima za razliku od profesionalnih glavni cilj nije prijeći ciljnu crtu što je prije moguće već zadovoljiti razne ciljeve. Pa tako od odvezene određene dužine rute , do putovanja, druženja, dodatne motivacije za podizanje vlastitih granica a poneki malo ozbiljnije zagrizu pa se ipak pretvori u malo više utrkivanja. Uglavnom svatko se može u tome pronaći i zabaviti na svoj način. Pri samom početku rekreativne biciklističke utrke su bile jednodnevni događaji dok danas imamo sve više i višednevnih koji još više nadopunjuju cijeli doživljaj.

Cestovni biciklizam (2)

Ljepote cestovnih utrka

Već spomenuto na početku biciklistički užitak same vožnje je u grubo govoreći možda 30% ljepote biciklizma uz napomenu to su misli bivšeg profesionalca pa je postotak nije za generalizirati al vjerujem da će se mnogi pronaći tu negdje.

Ako ste tek krenuli s biciklizmom malo ozbiljnije onda definitivno uživate u pokretu, treningu otkrivanju novih prostora al ima nekih kojima nedostaje više izazova. Tu sad dolaze na red utrke. Bilo da se radi o profesionalnim ili rekreativnim sve dijele iste efekt „utrkivanje“ biti brži, bolji ići jače i više nego što ste mislili da možete.

Tu je ta ljepota koju da bi osjetili treba isprobati bez straha i pritiska jer vjerovali ili ne biciklističke utrke su puno sigurnije mjesto za dokazivanje nego trening. Ipak se tu radi o kontroliranim uvjetima i osiguranom bojnom polju u kojem se možete voziti po cijeloj cesti, prestizati, prolaziti kroz semafore i križanja te još mnogo toga. Utrke su doživljaj kako za natjecatelje tako i za gledatelje.

Doduše znatno je bolje natjecateljima jer su u samoj utrci vide osjete, doživljavaju sve dok gledatelji trebaju imati dobar prijenos kako bi vidjeli al ponekad je dovoljno biti blizu gdje biciklisti u grupi prolaze da dobijete osjećaj iz prve ruke o napetosti i žaru koji se tamo odvija.

Danas je sve to dosta lakše budući da je sve više utrka koje imaju kvalitetan televizijski prijenos pa nam kao gledateljima pomažu u gledanju utrka. Što ih više gledamo to se u nama budi veća želja za odlaskom na bicikli i još više utrku. Tako je i došlo do toga da danas svaka velika utrka ima svoju rekreativnu varijantu koja će vas povesti dijelovima ili duž cijele rute neke od najpoznatijih utrka poput Paris Roubaxia, Milana San Rema, Tour de Francea i mnogih drugih.

Kako u svijetu tako i kod nas svake godine je sve više utrka koje su podijeljene na jesensko zimski proljetno/ljetno jesenski dio. Sve započinje liga utrkama od Slavonije, Istre, Dalmacije, središnje Hrvatske što je više vezano uz Mtb i Cx biciklističke utrke dok cestovni dio starta početkom proljeća i prvim UCI utrkama u Istri koje spadaju u 1.2 i 2.2. kategoriju.

Ove utrke su nižeg ranga ali su razvojne i super se uklapaju u sezonu mladih biciklista. Vjerovali ili ne taj model je uigran i traje već preko 30 godina te su na tim utrkama nastupali mnogi poznati biciklisti današnjeg doba. Kad pogleda rezultate tih utrka vidjet će te mnoga poznata imena današnjice pobjednike Tour de Francea do skoro svih monumenata.

Stavili bi ovo kao mali zadatak za sve čitatelje. Pogledajte stranicu https://www.procyclingstats.com/ te pronađite utrku Istarsko Proljeće Istrian Srping Trophy i usporedite kako su na njoj prošli biciklisti koje vi poznajete ili koji vas zanimaju.
Javite nam vaša istraživanja.

Nakon toga kreće serija rekreativnih događaja diljem Hrvatske a kraljem ljeta naša najveća utrka CroRace UCI 2.1 kat koja dovodi najveće svjetske ekipe na naše ceste te se natječu od Slavonije sve do južne Dalmacije.

Već sad tradicionalno utrka starta u Osijeku a završava u Zagrebu uz dodatak da je snimana i praćena prijenosom u živo koji se gleda u preko 350 zemalja diljem svijeta te se na taj način šalje jedna prekrasna razglednica.

Stoga nema druge nego trenirati i pripremati se preko zime, gledati utrke kako bi nam se povećala motivacija pa tako malo po malo izabrati na kojoj želimo nastupiti te se hrabro odvažiti na start te se okušati u svijetu cestovnog biciklizma na najuzbudljiviji način.
Race mode on!

Cestovni biciklizam (4)

Koje su prednosti cestovnog biciklizma?

Kako najlakše opisati sve prednosti? Mogu probati. Ako krenemo od najvažnije stavke a to su zdravstveni čimbenici tu govorimo o izuzetno pogodnoj aktivnosti za krvožilni sustav što odmah povezuje jačanje srčanožilnog sustava i smanjuje stopu obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Odmah na to se nadovezuje pozitivni utjecaj na to što štiti zglobove, osobito kukove, koljena i gležnjeve, okretanje pedala jača muskulaturu, ponajviše kvadricepse i mišiće stražnjice.

Pa je tu još pozitivni utjecaj na dišni sustav, metaboličke bolesti poput dijabetesa, te ono možda najvažnije psihološki učinak povezan s povećanim lučenjem hormona serotonina što ublažava napetost i izaziva osjećaj spokoja.

Dakle zdravstveno više-manje pokriva sve segmente. Zatim drugi dio se nadovezuje na socijalni druženja upoznavanja novih ljudi, stvaranje prijateljstva i otkrivanja novih prostranstava jer svaki biciklistički trening je zapravo avantura koju doživljavamo kroz putovanje budući da bicikl je u osnovi prijevozno sredstvo. Vjerujem da ste već osjetili neke od ovih prednosti te da dijelimo isto mišljenje kad si ponovimo da nema boljeg ispunjenja od vožnje bicikla.

Cestovni biciklizam (3)

Koji su nedostatci cestovnog biciklizma?

Naravno nešto se pronađe što nije baš najbolje u svemu tome. Budući da smo trenutno u cestovnom svijetu na prvom mjestu stavljamo promet čiji smo sudionik onog trenutka kad krenemo na cestu. Tu smo u problemu i sukobu s drugim sudionicima što poneka zna biti vrlo nezgodno i opasno. Ovdje su u velikoj prednosti korisnici brdskog biciklizma koji s ovim imaju puno manje briga.

Druga stvar koju bi ovdje uvrstili je nedostatak aktivacije pojedinih mišićnih skupina što može dovesti do velikog disbalansa snage tijela. Nije toliko veliki problem i može se riješiti redovitom kombinacijom vježbi snage i mobilnosti al ponekad se zaboravimo pa se prepustimo samo biciklu što može dovesti do slabljenja trupa, ruku i ramenog pojasa dok nam se noge, srce i pluća jačaju.

Na to se nadovezuje slabljenje određenih motoričkih sposobnosti poput koordinacije, fleksibilnosti i agilnosti dok s druge strane jačamo izdržljivost, snagu, brzinu, preciznost. Od svega navedenog važno je da sačuvamo koordinaciju pogotovo u mlađim dobnim skupinama jer nam je ona osnova motoričke inteligencije tj sposobnosti centralnog živčanog sustava u upravljanju lokomotornim sustavom ili njegovim pojedinim dijelovima.

Možda ste već negdje čuli kako recimo biciklisti nisu baš najspretniji s loptom bilo da se radi o rukama ili nogama e o tome se radi. Zbog toga valja pripaziti kod djece kad krenu s biciklima da ne dođe do pretjerivanja s biciklom da se ne prekine pravilni razvoj tijela.

Posljednji dio za istaknuti su padovi koji su sastavni dio sporta a vrlo rijetko završavaju s težim posljedicama. Na većinu njih možemo utjecati boljom tehnikom vožnje, opreznošću dok su neki izvan naše kontrole i desit će se a nakon toga se treba kao u životu hrabro podignuti te krenuti dalje.

Biciklizam kroz sve svoje prednosti ima jako mali faktor mogućnosti ozljeđivanja od same aktivnosti. Najčešće dolazi do sindroma pretreniranosti koji se vrlo lako riješi dok je s druge strane taj negativni efekt kod padova koji spada u kategoriju vanjskih faktora ozljeđivanja.

Završni zaključak

Vozite bicikl što je više i češće moguće ali uz poštivanje zakona treninga a na cesti posebno prometnih propisa. Kod treninga govorimo o postepenosti kako bi izbjegli neželjeni učinak pretreniranost te omogućili si pravilan rast, razvoj i napredak.

Kao sudionici prometa cestovni biciklisti dužni su poštivati sva pravila i propise te nositi zaštitnu opremu na prvom mjestu kacigu te adekvatnu vidljivu odjeću. Veliki bonus dodatka na sigurnost je upotreba svijetla za vrijeme dana a pogotovo po noći. Ovaj dio se ne odnosi na vožnju do posla i natrag ili putovanja već i za sve bicikliste koji treniraju biciklizam.

Cestovni biciklizam (4)

PROČITAJTE JOŠ…

Baza je Baza

Baza je Baza

Možda ste već nešto o ovoj temi čitali, čuli ili debatirali. Ovdje bi sad gledali malo dublje proći sve skupa te pružiti pravilne smjernice oko njenog punog značenja.

read more
Istria 300 „Ride your Limits“

Istria 300 „Ride your Limits“

Podignite svoju formu na nivou više kako bi mogli uživati u svemu što Istra ima za ponuditi te na kraju biti jedni od onih koji će doživjeti „Ride your Limits“

read more